SKENER
DIGITALNE
PRIVREDE
uz podršku našeg člana PwC

Kako pandemija COVID-19 utiče
na domaći digitalni ekosistem?

Pandemija izazvana koronavirusom uticala je na sve aspekte ekonomske aktivnosti kako na nivou pojedinačnih zemalja tako i na globalnom nivou. Najvrednije evropske digitalne kompanije, uključujući i startape, izgubile su ukupno 383 milijarde evra u vrednosti od 31. januara ove godine, što je pad od čak 33 odsto. Jedne od retkih kompanija koje u ovom periodu doživljavaju rast su one čije su usluge i servisi dostupni milionima ljudi iz sigurnosti njihovih domova.

Svi identifikovani rizici i prilike iznedrili su potrebu za novim i inovativnim digitalnim rešenjima u novom ekosistemu koji je nastao preko noći. Pored činjenice da neće sve kompanije pretrpeti negativne posledice ove pandemije, potrebno je istaći i da je više od polovine Fortune 500 kompanija nastalo u periodima kriza. Dodatno, važno je napomenuti da su nakon ekonomske krize 2007-2009. godine tehnološke kompanije te koje su se brže oporavile od ostatka privrede.

Kako ova kriza utiče na domaću digitalnu privredu naročito je važno ako znamo da je ona u poslednjem periodu beležila nemali rast — rekordni prošlogodišnji izvoz iznosio je 1,4 milijarde evra, dok su Beograd i Novi Sad prepoznati u izveštaju Startup Genome-a kao relevantni za razvoj startapa, posebno u domenu razvoja video-igara i blockchain-a.

Glavni zaključci

Analizirajući odgovore na upitnike koje su za ovu priliku popunjavale domaće digitalne kompanije, startapi, frilenseri i tradicionalne kompanije došli smo do zaključka da je kriza izazvana pandemijom COVID-19 različitno pogodila različite segmente digitalne privrede:


Većina startapa i digitalnih kompanija već oseća negativne posledice COVID-19 pandemije. Startapi ipak beleže veći pad prodaje — čak dve trećine u procentu većem od 60. Polovina digitalnih kompanija i frilensera beleži pad prihoda veći od 30 odsto.


Većina nije otpuštala radnike, niti planira, ali 40 odsto digitalnih kompanija i 25 odsto startapa planira smanjenje plataOpao je i otvoreni broj pozicija u IT-ju, ali manje nego u drugim sektorima. Za ovaj ispod prosečni pad zaslužne su pre svega kompanije iz drugih sektora, koje su povećale broj traženih IT pozicija — još jedna potvrda da kompanije iz svih oblasti vide svoj opstanak u trenutnoj pandemiji kroz digitalizaciju i digitalnu transformaciju.


Digitalni sektor je uglavnom pesimističan. Čak dve trećine digitalnih kompanija, 50 odsto startapa i 46 odsto frilensera misli da će se situacija još pogoršavati. Za sada, uslužne kompanije su pogođene više od onih koje prihoduju od prodaje svojih proizvoda. Najveća razlika je u pozitivnim efektima, koje je osetilo skoro duplo više kompanija sa sopstvenim proizvodom. Ovo ipak treba uzeti sa rezervom jer polovina ovih kompanija još uvek ne može da proceni uticaj, što znači da situacija može da se preokrene. Kada je reč o negativnim efektima COVID-19, podaci pokazuju da su domaće kompanije trenutno više pogođene od stranih.


I startapi i kompanije u podjednakoj meri rade na kreiranju rešenja za COVID-19, čak 25 odsto njih.


Među frilenserima koji su doživeli negativne efekte 85 odsto njih misli da će zbog posledica COVID-19 morati da traži alternativne načine prihoda. Ovo je posebno zabrinjavajuće imajući u vidu da zaposlenost opada širom sveta, a da je Srbija među prvim zemljama u svetu po udelu stanovništva koji zarađuju na internetu, sa čak četiri frilensera na 1.000 stanovnika. Ipak, stručnjaci predviđaju ciklično negativan uticaj na frilensere uz strukturalno pozitivan uticaj koji se može očekivati na dugi rok.

Podaci koji su predstavljeni u ovom izveštaju su u najvećoj meri zasnovani na odgovorima na upitnike, posebno kreirane za ovo istraživanje, na koje je do sada odgovorilo više od 300 pojedinaca. Prikupljanje podataka se vrši i dalje, a rezultate ćemo ažurirati na redovnom nivou.

Ukoliko još uvek niste popunili upitnike, molimo vas da izdvojite pet minuta svog vremena i pomognete nam da imamo što relevantnije podatke, koje ćemo zajedno sa drugim organizacijama iz IT sektora koristiti kao osnovu za predlaganje posebnih sektorskih mera kako bi se negativni efekti trenutne krize što manje osetili.

Šta smo sve uvrstili u ovo istraživanje?

 

Tačno je da digitalne kompanije mogu imati neke prividne prednosti u odnosu na druge industrijske sektore, poput toga da su okrenute bogatijim tržištima, da se lakše prilagođavaju na rad od kuće i sl. Međutim, ovo ne sme da nas navede na površni zaključak da ovaj segment naše privrede nije ozbiljno pogođen, pa je potrebno da ga dobro sagledamo kako bismo razumeli moguće posledice i razmotrili načine ne koje možemo da mu pomognemo da se što pre vrati na noge.

Baš zato smo u okviru ovog istraživanja na digitalnu privredu gledali široko, te smo u njega uključili sledeće segmente: 

Digitalne kompanije

U okviru ove grupe se nalaze sve tehnološke kompanije koje su pronašle svoj poslovni model — bilo da je reč o sazrelim startapima, kompanijama koje se bave pružanjem IT usluga ili međunarodnim kompanijama koje posluju u našoj zemlji.

Startapi

U ovom segmentu posmatrali smo organizacije koje se bave razvojem digitalnog proizvoda i imaju veliki potencijal za rast.

Frilenseri

Ovom podgrupom obuhvaćeni su pojedinci koji uglavnom preko digitalnih platformi rade za više klijenata u različitim oblastima poput programiranja, dizajna, marketinga, itd.

Tradicionalne kompanije

Pod ovim nazivom misli se prvenstveno na korporacijske projekte digitalne transformacije, koji su značajni kako bismo saznali kako tzv. „tradicionalna” privreda sada reaguje na svoja IT ulaganja. 

Tržište rada

Ovo poglavlje tiče se kretanja na tržištu IT kadra usled COVID-19 — (ne)planirana otpuštanja, uticaj na visine plata, raspodela zaposlenih među poslodavcima…

Globalna slika

U delu koji se tiče globalne slike u paraleli se osvrćemo na svetsku digitalnu privredu, neke pređašnje krize i to kako pojedini sektori reaguju na trenutne promene.

Šta nas čeka?

Ukratko — preporuke. U ovom segmentu se okrećemo ulozi koju će digitalna privreda imati u budućem ekonomskom poretku, ali i onome što predstavnici domaće digitalne privrede smatraju važnim koracima za naredni period.

Digitalne kompanije

U ovom segmentu, osvrnućemo se na to kako je COVID-19 uticao na poslovanje kompanija iz IT sektora, one koje su već dostigle finansijsku stabilnost — imaju stabilne prihode i pokrivaju svoje troškove. Dakle, u ovu grupu spadaju kompanije koje pružaju IT usluge, međunarodne IT kompanije koje posluju u našoj zemlji, kao i kompanije koje su izašle iz startap faze.

Za skoro svaku krizu do sada, pokazalo se da veće kompanije imaju veću stopu preživljavanja i da brže stanu nazad na noge, pa je tako i u IT sektoru. Ako posmatramo svetske tehnološke kompanije, pojedini analitičari navode da će im ova situacija odgovarati i tako što će se kroz akumulirani keš održati u životu, dok će veliki broj njihove nove i nadolazeće konkurencije pretrpeti jake udarce ili će se čak ugasiti.

Pored toga, veliki broj njih je diversifikovao svoj biznis dovoljno da su njegovi segmenti različito pogođeni. Tako npr. i Facebook i Google trenutno imaju značajan pad prihoda od prodaje oglasa, ali im raste broj korisnika ili vreme provedeno na njihovim platformama, dok Google-u rastu prihodi cloud servisa usled masovnog prelaska na rad od kuće.

Naravno, postoje i drugi scenariji, poput velikih kompanija koje još uvek imaju probleme sa svojim biznis modelima, poput Ubera i Airbnb-a koji su sada u ozbiljnim problemima, jer nemaju dovoljne količine novca da održe svoje poslovanje.

Kompanije koje pružaju IT usluge deliće sudbinu cele ekonomije.

Kada govorimo o kompanijama koje pružaju IT usluge, još uvek ne postoje podaci šta se sa njima dešava na svetskom nivou, ali jasno je da su u trenutnom stanju ekonomije i one među pogođenima. S obzirom na to da se uslužni IT sektor oslanja na druge grane ekonomije, efekti će zavisiti pre svega od profila njihovih klijenata — primera radi, kompanije koje razvijaju IT rešenja za kompanije iz oblasti turizma će definitivno biti pogođene, dok će oni koji rade na digitalnim alatima ili medicinskim projektima osetiti manje efekte. Ukratko, u najvećoj meri deliće sudbinu cele ekonomije.

Većina IT kompanija nije usko specijalizovana prema industriji sa kojom radi, tako da su manje šanse da će odjednom ostati bez svih klijenata. Ipak, realno je očekivati da će se budžeti kompanija iz većine industrija sada seći i da će prvi rezovi biti upravo na dobavljačima, među kojima su i oni koji pružaju IT usluge. S druge strane, promena načina života zahteva od mnogih drugih sektora da se što pre prilagode, npr. da digitalizuju svoju prodaju, što može dovesti do potrebe za novim uslugama.

Tri od pet domaćih IT kompanija osetilo je negativne efekte COVID-19, 10 odsto pozitivne, a oko 30 odsto njih još nije osetilo efekte ili još uvek ne može da ih proceni. Gotvo polovina kompanija koja vidi negativan uticaj, navodi da je COVID-19 uticao na prodaju do 33 odsto.

Kada je reč o uslužnim kompanijama, preovlađuje stav da su efekti pandemije COVID-19 negativni. Deo njih takođe još nije u mogućnosti da oceni uticaj, dok su oni koji su doživeli pozitivne efekte gotovo zanemarljivi. Ovo je posebno zabrinjavajuće, ako znamo da se ovaj segment domaćih kompanija nalazi pred sve većim izazovima iz godine u godinu. Naime, i dalje su najveći individualni izvoznici starije kompanije, koje pružaju ovaj tip usluga duže od 10 godina, dok paralelno startap ekosistem raste i sve više velikih globalnih kompanija otvara svoje centre u Srbiji, mogućnost malih domaćih uslužnih kompanija da nađu i zadrže talente postaje sve manja, kao i njihova sposobnost da održe isti nivo profitnih marži, usled porasta troškova rada.

Da li COVID-19 utiče na prodaju proizvoda i usluga digitalnih kompanija?

  • Da, negativno | 56,38 %
  • Da, pozitivno | 9,57%
  • Ne | 7,45%
  • Još ne znaju | 26,6%

Sa druge strane, kod kompanija sa svojim proizvodom, polovina njih još uvek ne može da proceni uticaj, dok je 36 odsto već osetilo negativne efekte, a duplo manje njih pozitivne. Iako se može reći da je negativni uticaj na njih slabiji nego kod uslužnih kompanija, veliki procenat njih koji još uvek ne mogu da procene uticaj može da preokrene ove rezultate brzo. Jedan od razloga može biti i što su proizvodne kompanije deo svojih proizvoda prodale unapred i mora da prođe vreme pre nego što bi videli da li će se te prodaje obnoviti.

Ukoliko posmatramo sektorski, za određene segmente na osnovu uzorka već možemo da navedemo pojedine zaključke. Najveći broj kompanija koje se bave razvojem video-igara još uvek ne može da proceni uticaj, dok među kompanijama koje se bave veštačkom inteligencijom značajan procenat vidi i pozitivan uticaj. Rezultati su suprotni očekivanjima kod onih koji se bave razvojem poslovnih rešenja i onlajn trgovinom i e-prodajom. Naime, većina domaćih kompanija koje se bave razvojem poslovnih rešenja vidi negativan uticaj, kao i 50 odsto podsektora onlajn trgovina i e-prodaja.

Koliko je COVID-19 uticao uticao na prodaju (u procentima %)?

  • Do 33% | 45,28%
  • Od 34 - 66% | 33,96%
  • Više od 66% | 20,75%

Gde bi mogli da se koriste prilagođeni proizvodi ili usluge domaćih digitalnih kompanija?

Rad na daljinu 27.12%
Nemamo tu mogućnost 40.68%
Obrazovanje 3.39%
Društvene usluge (zdrastveni radnici, stari, dostava, itd.) 16.95%
Zdravstvo 11.86%

Možda i najzabrinjavajući zaključak koji se vidi iz podataka je da su domaće kompanije trenutno više pogođene od stranih. Deo razloga za ovo može biti i u tome što su strane kompanije uglavnom globalno veće, te imaju i zalihe novca kojim mogu da umanje posledice.

Zanimljivo je da negativni uticaji nemaju nikakvu korelaciju sa brojem zaposlenih. 

Kada je reč o iznosu gubitaka, on nije zanemarljiv — polovina ispitanika je već zabeležila pad prihoda veći od 30 odsto.

Kada je reč o daljim predviđanjima, najveći broj kompanija je pesimističan. Samo 15 odsto njih očekuje okret na bolje, dok čak dve trećine misli da će se situacija još pogoršavati. Polovina kompanija smatra da će efekti na njihov sektor u Srbiji biti isti kao i u drugim delovima sveta, dok jedna četvrtina misli da će negativne posledice u našoj zemlji biti veće u odnosu na svetski prosek.

Međutim, postoje razlike u nivou pesimizma u zavisnosti od tržišta na kome kompanije posluju. Čak 72 odsto kompanija čije je primarno tržište Srbija smatra da će se situacija u naredna dva meseca samo pogoršavati. Što se tiče kompanija koje posluju u regionu i dalje imamo premali uzorak da bismo napravili zaključak, ali kod kompanija koje posluju mahom u Evropi takođe vidimo negativna očekivanja, ali dosta manja — 54 odsto. Veliki procenat pesimizma vidi se i kod kompanija kojima je primarno tržište Severna Amerika — gotvo 73 odsto njih veruje da će se situacija i dalje razvijati negativno.

Imajući ovo u vidu, svaka 10. kompanija misli da će zbog negativnih efekata COVID-19 morati da zatvori svoje poslovanje.

Više od 90 odsto kompanija još uvek nije otpuštalo radnike, ali 40 odsto njih već razmatra smanjenje plata zaposlenih. Prethodno istraživanje Vojvođanskog IKT klastera na ovu temu pokazalo je da više od polovine ispitanika očekuje zadržavanje brojnog stanja na istom nivou, dok jedna trećina očekuje smanjenje broja zaposlenih. Trenutni podaci pokazuju da kompanije sa manjim brojem zaposlenih više razmišljaju o smanjenju plata. 

Zanimljivo je da je svaka četvrta kompanija navela da radi na razvoju nekog od rešenja za COVID-19. Za one koji prate i domaću, a i stranu IT scenu ovaj podatak ne čudi, jer smo tokom pandemije svedočili velikom broju aktivnosti IT sektora kako bi se podržala borba protiv ovog virusa.

Pored toga, zanimljivo je i da polovina kompanija već prilagođava svoje proizvode i usluge novim okolnostima ili planira da to uradi. Takođe, pratili smo i sektore koji trenutno beleže rast i pitali domaće kompanije da li njihovi proizvodi mogu da se prilagode za upotrebu u nekim od njih. Najveći broj njih nema tu mogućnost, dok skoro trećina vidi prostor u nadogradnji svojih proizvoda i usluga za kreiranje rešenja za rad na daljinu.

U istraživanju je učestvovalo 60 digitalnih kompanija, od kojih je nešto manje od polovine iz Beograda, četvrtina iz Novog Sada, 10 odsto iz Niša, i 15 odsto iz drugih gradova u zemlji. Polovina ispitanih ima do 25 zaposlenih, dok 20 odsto ima više od 100. Dve trećine ispitanih kompanija posluje više od pet godina i dominantno su uslužno orijentisane (81 odsto). Više od 80 odsto analiziranih kompanija primarno prodaje svoje proizvode i usluge van Srbije. Polovina ispitanih prihoduje manje od 50.000 evra mesečno, 18 odsto prihoduje više od 500.000 evra, dok 40 odsto njih ima profitnu stopu između 11 i 30 odsto. U prethodnih godinu dana, pre COVID-19, 58 odsto ispitanika je beležilo rast prihoda, dok je samo 15,25 odsto imalo pad istih, što je konzistentno i sa istraživanjem koje je sproveo Vojvođanski IKT klaster u prvoj nedelji vanrednog stanja.

Startapi

Na osnovu procena iz 2019. godine globalni startap ekosistem kreirao je ekonomsku vrednost od tri biliona dolara samo u periodu od 2016. do 2018. godine. U prethodnih nekoliko godina primećen je i značajan doprinos aktivnosti startapa kada je reč o povećanju zaposlenosti i kreiranju inovativnih rešenja. Međutim, razvoj startapa u velikoj meri zavisi od dostupnosti finansiranja (VC fondovi, poslovni anđeli). U ranim fazama startapi uglavnom nemaju prihode ili su ti prihodi izuzetno niski. Samim tim, svaka promena u širem makroekonomskom okruženju i digitalnoj privredi može imati mnogo značajnije posledice kada se govori o startapima.

Prvi, i svakako najznačajniji uticaj COVID-19, vezan je za smanjenje investicione aktivnosti. Startap Genome je zabeležio da su se ulaganja VC fondova u Kini u prva dva meseca smanjila za oko 50 odsto. Ovakva kontrakcija investicija u globalnom kontekstu dovela bi do smanjenja investicija u startape od 28 milijardi dolara i to za samo dva meseca. Na osnovu podataka iz prethodnih kriza, ukoliko bi uticaj COVID-19 trajao duže od dva meseca i ukoliko bude postojala dodatna kontrakcija ekonomske aktivnosti, koju MMF predviđa, VC investicije na globalnom nivou bi mogle biti smanjene za 86,4 milijardi dolara.

U prilog ovim podacima govori i istraživanje koje je 500 Startups sproveo među svojim investitorima. Čak 68 odsto investitora smatra da će COVID-19 imati negativne posledice ili donekle negativne posledice na ulaganje u startape koji se nalaze u ranoj fazi razvoja. Pored toga, većina investitora smatra da će biti potrebno godinu do dve kako bi se nivo investicija vratio na period pre pandemije. Imajući u vidu da je za startap ekosistem u Srbiji finansiranje u ranoj fazi jedan od ključnih izazova, kao što je pokazalo istraživanje Startup Genome, od izuzetne je važnosti kreiranje posebnih mera koje će omogućiti dalji razvoj ekosistema.  

Drugi uticaj, odnosi se na poslovanje startapa, kretanje njihovih prihoda i broja zaposlenih. Iako u ovom kontekstu ne postoji veliki broj izvora, prve indicije o mogućim uticajima naziru se na osnovu podataka iz Švedske, Finske, Danske, Norveške i Severne Irske. Čak 77 odsto startapa očekuje da će imati smanjenje prihoda zbog smanjenja prodaje, dok 55 odsto startapa smatra da će imati problem sa trenutnom ili planiranom rundom finansiranja i sposobnošću da sačuva zaposlene. Pored toga, čak 41 odsto startapa već sada planira da smanji broj zaposlenih.

Uticaj COVID-19 naravno neće biti isti za sve startape i umnogome će zavisiti od podsektora kom startap pripada, kao i proizvoda i mogućnosti njegovog prilagođavanja promenama koje je aktuelna kriza donela. PitchBook u svom izveštaju ističe da će na healthtech, foodtech, IoT i mobility tech značajno uticati trenutna pandemija, dok se umereni uticaj očekuje na startape u podsektorima vezanim za veštačku inteligenciju, mašinsko učenje i tehnologiju optimizacije lanca snabdevanja. Cloudtech, information security i DevOps, prema procenama PitchBook-a, neće osetiti poseban uticaj celokupne situacije kroz koju startap ekosistem prolazi. Ono što je takođe primetno je pozitivan efekat COVID-19 na startape koji razvijaju rešenja za telemedicinu, a tu je i porast tražnje za aplikacijama koje bi na daljinu mogle da prate oporavak pacijenata sa bolestima koje nisu životno ugrožavajuće, porast online kupovine kada se govori o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, porast korišćenja online aplikacija za učenje na daljinu, online komunikaciju, fitnes i porast potreba za razvojem rešenja za zdravstvo koja koriste veštačku inteligenciju. U prilog tome govori i činjenica da su investitori mnogo više zainteresovani za ulaganja u startape koji razvijaju rešenja za zdravstveni sistem, rešenja za rad na daljinu, logistiku i softvere za produktivnost.

Pored činjenice da neće svi startapi pretrpeti negativne posledice ove pandemije, potrebno je istaći i da je više od polovine Fortune 500 kompanija nastalo u periodima kriza. Više od 50 tehnoloških jednoroga koji su nastali u periodu krize 2007-2009. godine imaju vrednost od 145,2 milijarde dolara. Istraživanja takođe pokazuju da su startapi najveći kreatori zaposlenosti i dinamike u ekonomiji. Iz tog razloga zemlje širom sveta su objavile ili planiraju da objave posebne mere koje bi omogućile stabilan budući razvoj startap ekosistema.

Startap ekosistem u Srbiji nalazi se u fazi aktivacije koja je jedna od najranijih faza razvoja. Samim tim celokupan ekosistem se može mnogo brže razvijati uz unapređenje nekoliko ključnih faktora. Isto tako, negativni eksterni šokovi mogu imati mnogo značajnije posledice. Pandemija će sasvim sigurno uticati i na naš ekosistem, pa je neophodno što bolje razumeti taj uticaj i preduzeti mere koje mogu ublažiti eventualne negativne posledice.

Nezavisno od primarnog tržišta, uticaj pandemije je 53 odsto startapa prepoznalo kao negativan, dok 28 odsto još uvek ne zna kakav će biti uticaj. Oko osam odsto startapa smatra da će ova pandemija imati pozitivan uticaj na njihove prihode ili neće imati bilo kakav uticaj. Pored toga, gotovo 40 odsto startapa smatra da će promena okolnosti i negativni efekti biti na nivou globalnog proseka, a jedna trećina smatra da će ti efekti biti nepovoljniji za domaće startape.

Dve trećine startapa koji osećaju negativne posledice COVID-19 beleže pad prodaje veći od 60 odsto, a njih čak 50 odsto smatra da će se situacija u narednih nekoliko nedelja odvijati u nepovoljnom smeru. Generalno su startapi ti koji u najvećoj meri doživljavaju prvi udar pandemije, bez obzira na to kakva im je struktura.

Ohrabrujuća je činjenica da više od 80 odsto startapa ne misli da će morati da zatvori svoje poslovanje zbog posledica COVID-19, kao i da 75 odsto startapa trenutno ne razmatra smanjenje plata zaposlenih. Takođe, 86 odsto osnivača startapa ne razmišlja o otpuštanju zaposlenih, a polovina onih koji razmišlja o tome, smatra da će morati da otpusti do 30 odsto ljudi.

Koliko je u procentima (%) COVID-19 negativno uticao na prodaju?

Primetno je i da što kompanija ima više zaposlenih, osnivači više razmišljaju da će morati da otpuste nekoga. Na osnovu ovih rezultata može se zaključiti da su startapi iz našeg startap ekosistema mnogo pozitivniji u odnosu na startape iz ekosistema koji se nalaze na severu Evrope i kojima je održavanje broja zaposlenih jedan od najvećih problema. Imajući u vidu da startapi u Srbiji uglavnom nisu dobili investicije, možemo i uneti pretpostavku da nemaju na raspolaganju ni mnogo pozicija koje su u prilici da, makar i privremeno, ukinu.

COVID-19 je značajno uticao na korišćenje startap rešenja u pojedinim podsektorima, a istovremeno je omogućio određenom broju startapa da dodatno prilagode svoje proizvode. U našem ekosistemu 25 odsto startapa razvija neko od rešenja koje smanjuje uticaj COVID-19 i oni većinom pripadaju robotici, veštačkoj inteligenciji i učenju na daljinu. Pored toga, većina startapa planira da prilagodi ili već prilagođava svoj proizvod novim okolnostima. 

Dve trećine startapa koji ostvaruju profit ne planira adaptaciju svog proizvoda. Oni koji već adaptiraju svoj proizvod i oni koji to planiraju smatraju da bi njihova usluga mogla da pivotira kao digitalni alat (38 odsto) ili socijalna usluga (32 odsto).

Da li proizvod ili usluge mogu da pivotiraju ili da se nadograde za neki drugi podsektor?

Da li startapi planiraju adaptaciju postojećih proizvoda kako bi se prilagodili novim okolnostima?

  • Da | 23,29%
  • Ne | 45,21%
  • Već to rade | 31,51%

Veza između faze startapa i planiranja adaptacije

  • Ne planira adaptaciju
  • Planira adaptaciju
  • Već adaptira proizvod

U istraživanju koje smo sproveli sa ciljem da sagledamo uticaj COVID-19, do sada je učestvovalo više od 70 startapa, što je otprilike 25 odsto svih startapa u zemlji. Velika većina, više od 80 odsto, ima svoje sedište u Beogradu i Novom Sadu, što je u skladu sa nacionalnim prosekom. Upravo zbog te koncentracije startapa i blizine ova dva grada, u istraživanju Startup Genome govori se o jedinstvenom startap ekosistemu. Pored toga, u našem uzorku gotovo 80 odsto startapa ima manje od 10 zaposlenih, njih 45 odsto je osnovano u poslednjih 12 meseci, dok 32 odsto njih postoji između jedne i dve godine. Dakle, i uzorak je konzistentan sa dosadašnjim podacima o našem startap ekosistemu, a to je da se većina startapa nalazi u ranoj fazi razvoja, kao i da postoji određena dinamika imajući u vidu procenat startapa koji je osnovan u poslednjih godinu dana. 

Među startapima koji su učestvovali u upitniku, 54 odsto njih još uvek nema razvijen proizvod koji su plasirali na tržište, 35 odsto ima prihod od prodaje koji nije dovoljan za pokrivanje troškova razvoja, a 11 odsto ostvaruje profit. Kada se govori o startapima koji ostvaruju profit zanimljivo je videti da većina njih postoji više od godinu dana (80 odsto) i da je većina koristila sopstvene izvore finansiranja. Nešto manje od polovine startapa ostvarivalo je prihod manji od 10.000 evra u prethodnih šest meseci, dok je nešto manje od trećine imalo prihod između 10.000 i 30.000 evra. Uprkos ostvarenom prihodu, samo 38 odsto startapa je uspevalo da pokrije svoje troškove i ostvari profit u prethodnih šest meseci (taj profit je u dve petine slučajeva iznosio 5-10% ukupnih prihoda). Samim tim, može se zaključiti da bilo kakvi tržišni potresi mogu imati vrlo značajne i ozbiljne posledice kada je u pitanju tržišna pozicija startapa iz našeg ekosistema.

Primarno tržište za startape iz našeg uzorka koji imaju svoj proizvod je Severna Amerika (35 odsto), zatim Srbija (23 odsto) i Evropa (15 odsto). Na primarnim tržištima, 64 odsto startapa ostvaruje više od dve trećine svojih prihoda. Primetno odsustvo diverzifikacije tržišta i prihoda može ukazivati na potencijalno veće negativne efekte COVID-19 usled veće kontrakcije ekonomske aktivnosti na ovim tržištima. 

Frilenseri

Broj frilensera, tj. digitalnih radnika, je u konstantnom porastu u poslednjih nekoliko godina, a imajući u vidu da je čak 70 odsto njih mlađe od 35 godina, očekivano je da će se ovaj rast nastaviti. Na globalnom nivou, ukupan prihod koji ostvaruju frilenseri kao zasebna industrija premašuje BDP mnogih većih industrija. Najveći broj frilensera se bavi pružanjem kvalifikovanih usluga, među kojima su programiranje, pisanje, dizajn, IT, marketing, poslovno savetovanje, itd. Ostale vrste poslova kojima se bave su nekvalfikovane usluge, poput šetanja pasa, čišćenja, pružanje usluge transporta itd.

Oblasti u kojima ima najviše angažovanih frilensera na svetskom nivou su:

  1. Razvoj softvera, mobilnih i veb aplikacija (481.648)
  2. Dizajn (430.300)
  3. Pisanje (410.681)
  4. Poslovi za pružanje administrativne podrške (377.504)
  5. Prevod (200.707)
  6. Prodaja i marketing (197.677)
  7. Računovodstvo i poslovno savetovanje (128.372)

Frilenseri imaju po nekoliko izvora prihoda, i plaćeni su ugovorenim mesečnim iznosima (48 odsto), po satu (29 odsto) ili kombinacijom prethodna dva (23 odsto). U izveštaju UpWork-a za 2019. godinu navodi se da su frilenseri pomogli oporavljanju od prethodne ekonomske krize zahvaljujući tome što su stvorene nove mogućnosti za zaposlenje, koje su omogućile pojedincima da lakše dobijaju poslove i izvan svojih zemalja.

Kako se navodi u izveštaju, studija SAP Fieldglas i Oxford Economics iz 2018. godine, 38 odsto od 800 anketiranih rukovodilaca po potrebi angažuje frilensere i predviđa da će broj ovako angažovane radne snage biti udvostručen u naredne tri godine. Pitanje je kako će novonastala kriza uticati na ove prognoze i na poziciju ove radne snage.

Čini se da niko neće biti pošteđen ekonomskog uticaja koji će COVID-19 imati u narednom periodu, ali definitivno je da frilenseri već primećuju velike promene u svakodnevnom radu, uprkos uslovima da se radi na daljinu. Primera radi, veliki događaji, konferencije i okupljanja su odloženi do daljnjeg. Svaki dan se povećava lista aktivnosti koje se otkazuju, kako marketing aktivnosti kompanija koje samim tim otkazuju angažovanje frliensera koji se bave dizajnom, fotografijom, planiranjem i organizacijom događaja, do frilensera koji se bave kreativnim pisanjem, javnim nastupima i pružanjem profesionalnih usluga. 

Zanimljivo je da se predviđa ciklično negativan uticaj na frilensere uz strukturalno pozitivan uticaj koji se može očekivati na duži rok. Razlog za ovo leži u tome što će na ovaj način kompanije pokušavati da smanje svoje troškove angažujući radnu snagu iz povoljnijih tržišta, ali i smanjivanjem drugih troškova koje sa sobom nosi zaposlenje, poput kancelarijskog prostora, beneficija i sl.

Iako ne čine veliki udeo u BDP-u srpske privrede, značajan broj ljudi u našoj zemlji posluju kao frilenseri. Naime, Srbija je na prvom mestu po broju ljudi koji za život zarađuju na internetu, sa čak četiri frilensera na 1.000 stanovnika. Podaci Svetske banke pokazuju da među evropskim zemljama, Srbija i Rumunija imaju najveći procenat digitalnih radnika srazmerno ukupnom broju stanovnika. 

Takođe, prema istraživanju započetom 2016. godine, koje podatke o broju online radnika osvežava u realnom vremenu, a čiji je autor Univerzitet u Oksfordu (OLI Index) — Srbija je na 11. mestu u svetu po ukupnom udelu na tržištu frilens radnika, što znači da ih ima više nego Francuska, Nemačka ili Velika Britanija.

Pored toga prema brojnim istraživanjima mnogi frilenseri iz Srbije su među vodećim talentima na platformama na kojima rade, počev od onih kao što je Toptal iz Amerike koji kao ekskluzivna platforma angažuje softverske inženjere i dizajnere, pa do Stocksy platformske zadruge iz Kanade, među kojima su veoma popularni stok fotografi iz Srbije. Frilenseri u proseku zarađuju više od ljudi koji imaju jednog poslodavca. Prema podacima Pyoneer-a, prosečni frilenser radi 36 sati nedeljno pri čemu naplaćuje sat 21 američki dolar, što im daje godišnju bruto zaradu veću od 39.000 američkih dolara.

Priroda posla frilensera je nepredvidiva i plata svakog meseca zavisi od ugovorenog posla prethodnog meseca ili pregovaranja za naredni posao. Novonastala situacija prouzrokovana COVID-19 donosi dodatnu neizvesnost, jer u situaciji kada skoro sve kompanije širom sveta smanjuju troškove, podugovarači su obično među prvima na udaru. S druge strane, neke veće kompanije su počele da angažuju frilensere kao privremenu zamenu za postojeće pozicije, što može predstavljati dobru priliku da se zajednički premosti ovaj period za koji je još uvek neizvesno do kada će trajati.

Nekoliko država kao što je Velika Britanija su napravile predlog nekoliko mera koje su usmerene ka frilenserima. Ovim radnicima je omogućeno da imaju zaštitu prihoda ukoliko su ugovore izgubili usled uticaja COVID-19, plaćeno bolovanje i podršku za opšte zdravlje. Deo frilensera u Srbiji biće obuhvaćen i kroz predstavljen paket ekonomskih mera, gde će oni koji su registrovani kao preduzetnici dobiti bespovratnu finansijsku podršku od države u visini minimalne plate u zemlji.

Negativne efekte pandemije već je osetio 41 odsto frilensera, dok više od polovine još uvek ne može da proceni efekte ili ih nije primetilo. Najveći deo njih (62 odsto) je osetilo smanjenje prihoda do 30 odsto, dok je za 18 odsto frilensera pad u prihodima bio veći od 60 odsto.

Uprkos činjenici da je većina pretrpela pad prihoda, samo 12 odsto njih je smanjilo cenu po kojoj prodaje svoje usluge, dok 17 odsto nije još, ali planira da to uradi.

Skoro polovina domaćih frilensera je pesimistična i očekuje dodatno smanjenje svojih prihoda, 30 odsto ne misli da će se situacija menjati, a samo 18 odsto se nada zaokretu na bolje. Kada ocenjuju efekte na našu zemlju u odnosu na svet, čak 40 odsto njih misli da će posledice u Srbiji biti veće nego u ostatku sveta, a samo 20 odsto da ćemo se bolje snaći.

Među frilenserima koji su doživeli negativne efekte, 85 odsto njih misli da će zbog posledica COVID-19 morati da traži alternativne načine prihoda.

Kada govorimo o promeni projekata na kojima se radi, 22 odsto frilensera već radi na projektima koji odgovaraju na novonastalu krizu.

Da li COVID-19 utiče na prihode frilensera?

  • Da, pozitivno | 6%
  • Da, negativno | 44%
  • Ne | 19%
  • Još ne znam | 31%

Kako frilenseri procenjuju razvoj situacije u naredna dva meseca?

  • Pozitivno | 19%
  • Negativno | 52%
  • Ne očekuje promenu | 29%

Prosečan broj godina frilensera iz našeg uzorka je 34 i među njima je 22 odsto žena. Polovina njih se bavi programiranjem, 20 odsto dizajnom i 10 odsto marketingom. Najveći deo njih —  40 odsto — rade kao frilenseri duže od pet godina, dok se 32 odsto ovim poslom bavi između tri i četiri godine. Najveći broj njih je u prethodnih šest meseci imao između dva i pet klijenata, 25 odsto njih je u ovom periodu radilo samo sa jednim klijentom, dok je više od šest klijenata imao svaki peti (20 odsto) frilenser koji se uključio u naše istraživanje. Najveći broj ispitanika radi kao preduzetnik (68 odsto), dok svaki četvrti frilenser nije registrovan. Kada je reč o klijentima, 40 odsto njih primarno radi sa onima iz SAD, 31 odsto njih iz Evrope, a 27 odsto njih radi sa domaćim klijentima. Tri četvrtine frilensera iz našeg uzorka zarađuje više od 1.000 evra mesečno, a čak 42 odsto više od 2.000 evra. Pre pandemije COVID-19, polovina domaćih frilensera nije imala promenu u prihodima u poslednjih godinu dana, dok je 35 odsto beležilo rast prihoda.

Tradicionalne kompanije

U ovom delu ćemo predstaviti kako je to COVID-19 pandemija uticala na procese i projekte digitalne transformacije van same IT industrije. Prema definiciji Globalnog centra za digitalnu biznis transformaciju, digitalna transformacija (poslovanja) je organizaciona promena kroz upotrebu digitalne tehnologije i biznis modela za poboljšanje učinka.

Kako IT polako ulazi u svaku poru našeg društva, tako i sve više kompanija u različitim industrijama postaje deo digitalne privrede. U poslednjih nekoliko godina vidimo rast broja programera koji rade van IT kompanija, digitalne proizvode koji proizilaze iz tradicionalnih kompanija i sve veće gubljenje granica u tome šta čini jednu kompaniju digitalnom.

Ono što je ovih dana zabeleženo u svetu je trend da je onlajn trgovina porasla za vreme pandemije COVID-19. Amazon je otvorio nekoliko desetina hiljada radnih mesta kako bi mogao da nastavi da radi normalno i odgovori na sve upite. Vrednost akcija Amazona je porasla 40 odsto u poslednjih nekoliko nedelja.

Shopify sada svakog dana ima saobraćaj kao za crni petak (eng. Black Friday), a takođe su prijavili da većina trgovaca uvodi popuste da bi generisali prihode. Shopify je postao jedna od kompanija sa najvećom vrednošću u Kanadi, s porastom od 85 odsto.

Situacija u Srbiji prati globalne trendove. Na primer, Kupujem Prodajem je nakon kraćeg pada u broju poseta i registracija na početku krize, u svim posmatranim parametrima premašio vrednosti iz perioda pre krize, a najviše u broju novih korisnika. U aprilu su postigli i rekordan broj novih oglasa.

Ipak, istraživanje Privredne komore Srbije ukazuje na to da tek svaki treći biznis u zemlji može da pređe na onlajn poslovanje. Dodatno, podaci kažu da je više od 50 odsto svih biznisa već uvelo elektronsko trgovinu, dok oko 30 odsto njih planira da to uradi.

S obzirom na to da smo u poslednjih nekoliko nedelja u situaciji da koristimo više digitalnih alata kako bismo nastavili da obavljamo svoje svakodnevne poslove, smatrali smo da je značajno videti kako i da li su se neki procesi digitalne transformacije usporili, ubrzali ili naknadno pojavili usled novonastalih uslova u kompanijama iz svih industrija u Srbiji.

Ispostavilo se da je više od 35 odsto kompanija ubrzalo svoje projekte digitalne transformacije kako bi što pre odgovorilo na okolnosti koje su nastale usled COVID-19 pandemije.

Stanje procesa digitalne transformacije

Većina su pauzirani ili usporeni 23.35%
Vode se nepromenjenim intenzitetom 20.59%
Većina je ubrzana kako bi se što pre odgovorilo na COVID-19 okolnosti 32.35%
Svi su ubrzani kako bi se što pre odgovorilo na COVID-19 okolnosti 5.88%
Otprilike polovina je pauzirana ili usporena, dok je druga polovina ubrzana 14.71%
Svi su pauzirani ili usporeni 2.94%

Novi projekti iz domena digitalne transformacije

Razvoj novih digitalnih proizvoda kompanije 30.43%
Saradnja sa startapima i inovativnim kompanijama 17.39%
Unapređenje korisničkog iskustva korisnika 17.39%
Unapređenje postojećih digitalnih proizvoda kompanije 17.39%
Razvoj prodaje preko interneta 8.7%
Razvoj sistema da se omogući zaposlenima rad na daljinu 8.7%

Najusporeniji je razvoj sospstvenih digitalnih proizvoda što ukazuje da kompanije nemaju resursa da odgovore na izazove koje je pred njih stavio COVID-19 i zaboravljaju svoj starteški, transformacioni pristup. Ovo ukazuje na to da u toj sferi može da se otvori prilika za neke nove igrače.

Na pitanje zašto je ubrzalo svoje projekte koji se odnose na digitalnu transformaciju više od 60 odsto kompanija je odgovorilo da je to zato da bi što pre odgovorili na izazove koji su nastali usled COVID-19 i da smatraju da je to dobro za kompaniju. Dobra vest je da gotovo 70 odsto kompanija planira da uvede nove projekte u domenu digitalne transformacije. Najviše njih navodi razvoj prodaje preko interneta, ali tu su i unapređenje korisničkog iskustva i razvoj novih digitalnih proizvoda kompanije. Ovo je dobar pokazatelj da su naše kompanije u mogućnosti da sprovedu digitalnu transformaciju i unaprede svoje poslovanje uz pomoć digitalne tehnologije.

Upitnik koji smo namenili tradicionalnim kompanijama koje posluju u Srbiji ukupno je popunilo 34 kompanije. Procenat kompanija koje su u potpunosti u domaćem vlasništvu je 44 odsto, dok je polovina kompanija u stranom vlasništvu. Konsultantskim i profesionalnim uslugama se bavi 24 odsto kompanija, 20 odsto se bavi industrijskom proizvodnjom, dok su ostali sektori bankarstvo i finansijska tržišta, trgovina, IT sektor i zdravstvo.

Više od polovine kompanija se izjasnilo da je pandemija COVID-19 uticala negativno na prodaju proizvoda i usluga, a više od 30 odsto ispitanih kompanija još uvek ne može da proceni uticaj.

Više od 80 odsto ispitanika smatra da digitalne tehnologije menjaju njihovu industriju umereno ili veoma intezivno. Više od 70 odsto ispitanih kompanija implementira jedan ili više projekata digitalne transformacije, a oko polovine njih imaju tim i zaposlene kojima je dodeljena odgovornost za proces digitalne transformacije, a samo osam odsto ima implementacioni plan za digitalnu transformaciju. Više od 70 odsto kompanija je bilo zadovoljno kako se odnose prema digitalnoj transformaciji i mišljenje im se nije promenilo usled novih okolnosti izazvanih pandemijom COVID-19, ali je više od polovine reklo da su projekti ubrzani, i kao razlog navelo okolnosti usled pandemije.

Tržište rada

Prema dosadašnjim rezultatima našeg upitnika, oko 90 odsto poslodavaca u IT sektoru ne planira otpuštanja svojih radnika. Ovo je donekle i očekivan rezultat, jer je ovaj kadar izrazito deficitaran na tržištu, a ujedno i glavni resurs kompanija.

S druge strane, nešto veći broj njih razmatra smanjivanja plata — tačnije 25 odsto osnivača startapa razmatra tu opciju, kao i 40 odsto digitalnih kompanija. Kad smo već u temi zarada u ovom sektoru, vredi napomenuti da više od polovine frilensera očekuje i pad svojih prihoda u narednom periodu.

Dodatno, vredi napomenuti da čak 85 odsto frilensera očekuje da će zbog smanjene količine prihoda morati da traži alternativne načine zarade, što za većinu njih verovatno znači izlazak na tržište rada.

Očekivani procenat pojedinaca kojima će se smanjiti zarada

Zaposleni u digitalnim kompanijama 40%
Zaposleni u startapima 25%
Frilenseri 52%

Imajući ovo u vidu, može se desiti da će se na domaćem tržištu IT kadra desiti neke veće promene nakon ove pandemije, pre svega u raspodeli zaposlenih među poslodavcima. Mogući ishod je da će oni koji imaju mogućnost da zadrže zaposlene i to urade bez smanjenja zarade u dugom roku profitirati kroz veći broj talentovanih zaposlenih. Pored toga, uz manja otpuštanja i verovatna smanjenja zarade kod bar trećine zaposlenih, dodatna prilika se otvara za one koji odluče da u ovom periodu zapošljavaju. Pored ovoga, vrlo je moguće da ćemo u narednom periodu videti i smanjenje zarada u ovom sektoru. 

Kako bismo kvalitetnije razumeli situaciju, zajedno sa našom članicom, kompanijom Infostud, analizirali smo podatke sa tržišta rada, pre svega kroz analizu otvorenih pozicija u IT sektoru na njihovim sajtovima poslovi.infostud.com i Helloworld.rs. Za početak, sagledali smo kako su se kretale sve otvorene IT pozicije u februaru i martu ove i prošle godine, a naknadno smo uključili podatke i za april. 

Na prvi pogled, deluje da se broj otvorenih i oglašenih IT pozicija nije značajno smanjio kada se uporede podaci iz februara i marta ove godine. Međutim, ako isto posmatramo u odnosu na prošlu godinu, u kojoj se u martu broj pozicija povećao za 25 odsto i ako znamo da je ovo uobičajena pojava, taj trend se nije ponovio ove godine. Pad oglasa u IT kategoriji se nastavio i u aprilu, kako u poređenju sa prethodnim mesecima, tako i u poređenju sa prethodnom godinom.

Broj oglašenih IT pozicija

  • 2019
  • 2020

Broj oglašenih IT pozicija u IT sektoru

  • 2019
  • 2020

Iako je broj oglasa bio gotovo na istom nivou u februaru i martu ove godine, broj poslodavaca koji su poručili oglase u martu je manji u odnosu na prethodni mesec. To znači da su oni poslodavci koji zapošljavaju u periodu pandemije, oglasili veći broj pozicija.

Brojke su malo drugačije ako pogledamo samo one pozicije koje su oglasili poslodavci čija je primarna delatnost povezana sa informacionim tehnologijama. Naime, tu se vidi veoma značajan pad u broju pozicija, pogotovo u aprilu. Broj ovih oglasa u martu 2020. godine je za četvrtinu manji od broja oglasa u prethodnom mesecu i na nivou od svega 61 odsto broja oglasa u istom mesecu prošle godine.

Ovi podaci ukazuju na to da je održanje otvorenih pozicija u IT sektoru bio pre svega zahvaljujući poslodavcima iz drugih sektora. Imajući u vidu da je za veliki broj industrija digitalizacija nužna kako bi se održalo poslovanje u uslovima pandemije, ne čudi da su odlučili da pojačaju svoje in-house kapacitete.

Kod objavljenih IT oglasa, preovlađuje tip zaposlenja na puno radno vreme (više od 90 odsto), a očekivano je primetan rast broja oglasa koji podrazumeva rad od kuće (remote).

Iako iz Infostuda naglašavaju da je u martu i aprilu primetan značajan pad u broju svih oglasa, najmanji pad u broju oglasa desio se u IT sektoru. Broj IT oglasa cele prošle i ove godine varira između 500 i 600 mesečno, dok njihov udeo u ukupnom broju oglasa varira između 11 i 14 odsto, osim u martu i aprilu ove godine, kada on iznosi 19 i 25,5 odsto. Usled toga, otvorene IT pozicije sada čine jednu četvrtinu ukupnog broja otvorenih pozicija.

Globalna slika

Uvođenjem vanrednog stanja u velikom broju zemalja, zatvaranjem granica i stupanjem na snagu svih vanrednih mera, u velikom broju sektora došlo je do zaustavljanja proizvodnje, smanjenja kapaciteta i uopšte prekida normalnog toka poslovanja. Mnogi segmenti, poput ugostiteljstva i turizma, automobilske industrije, transporta i slično, u svojevrsnom su padu. Takođe, postoje i oblasti koje preživljavaju blaži negativni uticaj, kao što su poljoprivreda i prehrambena industrija, kozmetika, finansijske usluge, nekretnine i slično. Nasuprot tome, otvaraju se i neke nove prilike u oblastima online učenja, rada od kuće, zdravstva itd.

Digitalna privreda u poslednjih nekoliko godina beleži konstantan i značajan rast na globalnom nivou, doprinoseći porastu zaposlenosti i povećanju životnog standarda. Ukoliko pogledamo ‘S&P 500’ indeks lako se može videti da tehnološke kompanije zauzimaju prvih pet pozicija, kao i da su njihove akcije porasle za gotovo pet biliona dolara od 2013. godine. Sa druge strane, broj startapa čija vrednost je veća od jedne milijarde dolara (tzv. unicorns), samo u Evropi je u prethodnoj godini iznosio 174. Ovi podaci donekle ukazuju na činjenicu da je tehnološki sektor pronalazio način da se brzo oporavi nakon ekonomskih kriza koje su se desile u poslednje dve decenije.

Krah američkog bankarskog sektora s kraja 2007. godine izazvao je niz negativnih talasa i udara na svetsku ekonomiju. Pored toga, kriza 2009. godine, čiji je uzrok biološke prirode, tzv. „svinjski grip“, izazvan virusom H1N1, kreirao je dodatne negativne ekonomske posledice. Međutim, finansijski pokazatelji velikih tehnoloških kompanija, ukazuju na to da su one nakon pomenutih kriza beležile znatan rast i da je njihov oporavak bio nešto brži u odnosu na oporavak tradicionalnih kompanija u drugim industrijama i sektorima. Ako gledamo porast cena akcija od poslednje recesije 2009. godine, vidimo da je Apple porastao za skoro 900 odsto, Amazon više od 2.000 odsto, Microsoft 400 odsto, a Netflix, koji je tad tek nastajao, 5.000 odsto. Međutim, potrebno je napomenuti da je period odmah nakon krize bio veoma težak i nepovoljan za svaku od ovih kompanija.

I za kraj, posledice pandemije COVID-19 kada je reč o zaposlenosti postaju sve evidentnije samo u trećoj nedelji marta u SAD 3,3 miliona ljudi podnelo je zahtev za osiguranje od nezaposlenosti.

Ono što već sada znamo je da su usled pandemije COVID-19 najvrednije evropske digitalne kompanije, uključujući i startape, izgubile ukupno 383 milijarde evra u vrednosti od 31. januara ove godine, što je pad od čak 33 odsto. Pored toga, početkom aprila Statista je objavila da će rast globalnog tržišta tehnoloških usluga i proizvoda biti dva odsto u odnosu na prethodnu godinu i da je ovaj procenat niži za minimum jedan odsto zbog uticaja COVID-19. Takođe, procena je da će potrošnja za IT sektor u martu biti manja za 2.7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Nasuprot ovim negativnim podacima treba istaći i činjenicu da velike tehnološke kompanije poseduju ogromne rezerve novca koje im mogu omogućiti ubrzani rast i ekspanziju nakon ovog perioda. Samo Apple ima 100 milijardi dolara rezervi koje su dovoljne za finansiranje celokupnog segmenta razvoja i istraživanja i kapitalnih ulaganja u naredne četiri godine, čak i ako njihova prodaja bude skoro pa nepostojeća. Ista je situacija i sa Alphabet, Microsoft, Facebook i Amazon, koji imaju gotovo 350 milijardi dolara u okviru svojih rezervi. Očekivanje je da bi upravo postojanje ovakvih rezervi moglo da pomogne u smanjenju uticaja COVID-19 na ove kompanije, a uzročno posledično i na sve kompanije koje su sa njima povezane. Takođe, uticaj COVID-19 nije isti u svim podsektorima digitalne privrede pa je razumevanje različitih efekata u ovom kontekstu neophodno.  

Pored rizika i negativnih efekata koji su se pojavili u pojedinim podsektorima, postoje i podsektori u kojima je došlo do kreiranja novih prilika. Dealroom je na osnovu trenutno dostupnih podataka, očekivanja i predviđanja uspeo da klasifikuje podsektore u odnosu na uticaj koji će pandemija imati na njih. Prilike su mahom vezane za segmente telemedicina, alata za saradnju, video-igara i slično. Zanimljivo je da se predviđa ciklično negativan uticaj na frilensere uz strukturalno pozitivan uticaj koji se može očekivati na duži rok.  Ono što se izdvojilo kao posebno važno je rad na daljinu, online komunikacija i internet trgovina.

Dakle, postoji niz digitalnih/tehnoloških podsektora koji beleže rast usled prilika koje su se ukazale tokom COVID-19 pandemije. Pozitivni primeri, upravo iz podsektora koji su navedeni gore su Zoom, Teladoc, Ocado. Tržišna kapitalizacija kompanije Zoom, čiji alat spada u podsektor online komunikacija od 31. januara porasla je za 77 odsto, dok je na primer Delivery Hero iz podsektora dostave hrane zabeležio pad od šest odsto. Interesantno je pomenuti da su se sa rastom popularnosti aplikacije Zoom, pojavili i članci u kojima se dovodi u pitanje sigurnost pomenutog rešenja. To je jedan pokazatelj koji govori o potrebama korisnika da online komunikaciju i svoj rad obavljaju u jednom sigurnom okruženju. Upravo zbog toga može se očekivati i pozitivan uticaj na digitalni podsektor koji se bavi sajber bezbednošću.

Ovi brojevi ukazuju da kompanije, čije su usluge i servisi dostupni milionima ljudi iz sigurnosti njihovih domova, beleže intenzivan rast. Sa druge strane, podsektori koji nemaju tu mogućnost ili priroda njihovih usluga nije „na daljinu”, kao što su turizam i nekretnine, nažalost, beleže značajne gubitke. 

Sveobuhvatan zaključak je da su svi identifikovani rizici i prilike iznedrili potrebu za novim i inovativnim digitalnim rešenjima u novom ekosistemu koji je nastao preko noći. Sa jedne strane telemedicina, streaming, video-igre, internet kupovina, dostava hrane, kao i većina „softver kao servis” kompanija (SaaS) trenutno nadmašuju performanse tržišta, dok je kompanijama u drugim sektorima potrebna posebno targetirana i kreirana pomoć od strane države.

Šta nas čeka?

Sve navedeno ukazuje na činjenicu da će digitalna privreda imati vrlo važnu ulogu u budućem ekonomskom poretku, kao i da je uticaj tehnoloških rešenja u periodima kriza, poput ove pandemije, ogroman. Oblasti u kojima je tehnologija pomogla u toku ove pandemije ujedno su nam ukazale i na sektore koji nose prilike koje bi trebalo iskoristiti. Neke od njih su:

  • online kupovina i dostava,
  • nastava i učenje na daljinu,
  • komunikacija (uključujući društvene mreže),
  • rad od kuće, tj. na daljinu,
  • zdravstvo.

Sve ove oblasti su već krenule da se razvijaju i pre pandemije, ali su sada dobile na dodatnoj važnosti i njihova upotreba i razvoj su značajno ubrzani. Ovo može da donese i dosta pozitivnih efekata, poput toga da će veći broj privrednih subjekata digitalizovati svoju prodaju ili lance nabavke. S druge strane, zbog nepripremljenosti na ovako veliku promenu i intenzivnu upotrebu ili nepripremljenost sistema, može da se stekne i pogrešan utisak o vrednosti ovih tehnologija i benefitima koje donose. Npr. kompanije koje su odjednom prešle na rad na daljinu i nisu svoje procese optimizovale za to mogu sada da imaju loš utisak o ovakvom tipu rada.

Treba imati na umu da ovih pet identifikovanih oblasti nisu na istom stepenu razvoja. Prve tri su bile značajno razvijene i pre pandemije, koja je dovela pre svega do inkrementalnog unapređivanja i proširivanja kapaciteta, kao što je slučaj sa npr. alatima za video-konferencije ili online platformama za učenje koje sada počinje da koristi mnogo veći broj korisnika.

S druge strane, rad na daljinu i zdravstvo već doživljavaju korenite promene u kojima su digitalne tehnologije ključni igrač. 

Rad na daljinu. Kao što smo već videli ovo je jedan segment koji je trenutno u porastu i evidentno je kako tehnologija utiče na profesionalni život pojedinaca, kao i koji segmenti su neophodni da bi rad na daljinu bio moguć.

  • Alati — neophodni su sami tehnološki alati koji omogućuju efikasan rad od kuće (npr. za organizovanje video-konferencije)
  • Cybersecurity — neophodna je adekvatna zaštita kako bi podaci i komunikacija bili u potpunosti zaštićeni
  • IT infrastruktura — neophodna je adekvatna IT infrastruktura (mreža, data centri, brzina protoka podataka, itd.)

Zdravstvo. Kao što smo već primetili digitalne kompanije imaju direktan uticaj na zdravstvenu industriju u borbi, praćenju, testiranju i tretiranju pandemije. Samo neki od primera primene tehnologije su sledeći:

  •    primena veštačke inteligencije prilikom identifikovanja, praćenja i prognoza;
  •    procesuiranje zdravstvenih zahteva;
  •    primena dronova prilikom dostavljanja medicinske pomoći;
  •    upotreba robota prilikom dezinfikovanja površina, hrane, pribora;
  •    pomoć prilikom razvoja lekova i medicinskih sredstava, kao što su maske;
  •    upotreba super kompjutera za razvijanje vakcine;
  •    primena chatbot rešenja za širenje informacija itd.

Po primeni inovativnih rešenja u borbi protiv pandemije COVID-19 izdvaja se Južna Koreja, koja je u ovaj sektor ulagala niz prethodnih godina. Na osnovu toga, sada je bila u mogućnosti da u rekordnom roku obuzda nagli porast broja obolelih.

Kao što smo već napomenuli, i digitalni sektor sam po sebi će proći kroz ozbiljne posledice, ali i kroz sopstvenu transformaciju. Međutim, još važnije, digitalni sektor će nakon ove pandemije biti mnogo veći nosilac transformacije za sve grane privrede.

Upravo zbog toga je važno da Srbija očuva ovaj sektor, ne samo zato što će njegov oporavak doprineti privrednom razvoju, već i zato što će on pomoći dalju transformaciju drugih sektora. A važno je da u ovom procesu što više domaćih kompanija i stručnjaka učestvuje u ovim transformativnim procesima, zadržavajući know-how u zemlji i time obezbeđujući njen dalji razvoj.

Pre nego što krenu da se razmatraju posebne sektorske mere, važno je napomenuti da ne postoje univerzalne mere koje će pomoći svima u digitalnoj privredi odjednom. Na osnovu našeg istraživanja, zaključujemo da je digitalnim kompanijama ubedljivo najvažnija mera smanjenje poreza i doprinosa za zaposlene — što se može razumeti s obzirom na to da zapošljavaju najviše ljudi u celom sektoru i da plate čine najznačajniji deo njihovog ukupnog ulaganja.  Kao i za 78 odsto digitalnih kompanija, smanjenje poreza i doprinosa za zaposlene je među najvažnijm merama i za startape i frilensere, ali u nešto manjim procentima i obe ove grupe navode i druge koje su im izuzetno važne. Zanimljivo je da se primarne mere za frilensere i startape ne razlikuju od onih koje su im bile važne i pre pandemije — 75 odsto startapa predlaže veću podršku države finansiranju startapa, dok 70 odsto frilensera traži odlaganje Testa samostalnosti.

U nastavku detaljnije analiziramo tri najčešća odgovora u celokupnom istraživanju, a zatim ćemo se osvrnuti i na one koji su specifični za određene podgrupe.

Kada je reč o smanjenju poreza i doprinosa, 78 odsto digitalnih kompanija je navelo da bi im ovaj podsticaj bio izuzetno značajan. Startapima je on na prvom mestu po prioritetu, gde ga 65 odsto navodi kao važnog. Kod frilensera je situacija slična — ako izuzmemo čak četvrtinu njih koji rade na crno, 70 odsto onih koji imaju registrovano pravno lice vide važnost u ovom podsticaju. Ne čudi da je digitalnoj privredi ovo najvažnija mera, imajući u vidu da su prosečne plate u IT-u među najvišima u zemlji. Dobijeni podaci ukazuju na još jedan logičan sled, a to je da značaj ove mere raste u zavisnosti od toga koliko zaposlenih ima kompanija. Imajući u vidu da je ovaj vid podrške najvažniji za najveće poslodavce u ovom sektoru, ali i za one koji imaju najveći potencijal da generišu veliku ekonomsku vrednost, uvođenje ove mere bi zasigurno pomoglo digitalnoj privredi da što pre stane na noge.

Pre nego što pređemo na sledeće mere kojima je data velika važnost od strane ispitanika, važno je napomenuti da deo digitalne privrede već ima pristup ovoj meri. Osnivači novih inovativnih društava sa ograničenom odgovornošću oslobođeni su u potpunosti plaćanja poreza i doprinosa na svoje plate u periodu od tri godine, te novi startapi već imaju pristup ovoj meri. Svi poslodavci imaju 60-70% smanjenje poreza i doprinosa za zapošljavanje novozaposlenih lica koja su u prethodnom periodu bili nezaposlena ili registrovana kao preduzetnici, takođe u naredne tri godine. Ovo umanjenje se u velikoj meri odnosi upravo na IT sektor, u kom je značajan broj kompanija angažovao radnike kao preduzetnike, te upravo zbog toga smatramo da donekle proširenje mere na veći broj slučajeva ili sektor u celini ne bi bio preveliki dodatni trošak za državu.

Još jedna mera koja se tiče zaposlenih je važna domaćem digitalnom sektoru, a u pitanju je mera koju je država već uvela i koja se odnosi na davanje bespovratnih novčanih nadoknada po zaposlenom. Digitalnim kompanijama je ovo druga najvažnija mera, njih 56 odsto ocenilo ju je važnom, dok drugima nije bila od tolikog značaja, navelo ju je 40 odsto startapa i 27 odsto registrovanih frilensera.

I ovde vidimo isti trend kao u prethodnom, što kompanije imaju veći broj zaposlenih, to im je ova mera važnija. Ujedno, jasno je zašto je ovom sektoru prioritetnije smanjenje poreza i doprinosa, jer on trenutno nosi veći finansijski trošak zbog velikih plata.

Zanimljivo je da je digitalnom sektoru i ova mera među značajnijim i da su ti procenti na sličnom nivou kod svih ispitanika. I stabilne digitalne kompanije i startapi i frilenseri su im dali važnost od otprilike 40 odsto, a ako posmatramo registrovane frilensere, onda je taj procenat još veći i iznosi 53 odsto.

Ovi podsticaji mogu biti raznovrsni i da podrazumevaju različite mehanizme, od poreskih oslobođenja, preko bespovratnih sredstava do subvencionisanja konkrentih aktivnosti, poput nastupa na stranim tržištima ili zapošljavanja novog kadra.

Specifični podsticaji osvetljavaju stare probleme

Kao što smo već napomenuli, ne postoji jedan podsticaj koji bi u jednakoj meri unapredio status svih aktera. Stoga, pored gore navedenih podsticaja koji su svakoj grupi u manjoj ili većoj meri relevantni, izdvojile su se i dve specifične potrebe koje su visoko prioritizovane, jedna kod startapa, i druga kod frilensera, koje nisu prikazane kao značajne za druge grupe u trenutnoj pandemiji.

Oba izazova koja su se nametnula i u novonastaloj situaciji istovetna su onim izazovima koji su bili aktuelni i ranije. S tim da ih, imajući u vidu očigledan pad i neizvesnost sa kojima se nosi cela privreda, pa samim tim i digitalni sektor, treba nanovo naglasiti.

Kada je reč o startapima, oni su kao ono što je potrebno istakli povećanje broja grantova od strane države za podršku inovativnom sektoru, a više od polovine njih je važnim ocenila i povećanje podsticaja za ulaganje u inovativni/startap sektor, bilo kroz poreske olakšice za investitore ili kroz dupliranje tih investicija od strane države.

Rana faza razvoja startap ekosistema zahteva dodatnu pažnju i podršku države kako bi startapi mogli da postanu nosioci veoma važnih ekonomskih aktivnosti, generatori zaposlenosti i ekonomskog rasta. U prisustvu eksternih šokova neophodno je da država obrati posebnu pažnju na startap ekosistem i kreira posebne mere koje su usmerene samo na ovaj segment tržišta. Na globalnom nivou ovakve mere već pripremaju Švajcarska, Nemačka i Francuska, a pokrenuta je i posebna inicijativa startap organizacija na nivou Evropske unije koja se zove „Allied for startups“. Ove mere uglavnom uključuju ubrzanje finansiranja od strane državnog sektora, kreiranje mehanizama koji će omogućiti startapima da dobiju finansiranje, odlaganje fiskalnih i drugih obaveza prema državi, itd.

Stoga se svodi na to da je preporuka za dalji razvoj ekosistema, ista kao i pre pandemije COVID-19, samo je sada još važnija. Ono se može ostvariti kroz inicijative za kreiranje fonda fondova za ulaganje u startape koji su u ranoj fazi razvoja ili kroz direktno dupliranje privatnih investicija. Kreiranje ovih fondova je od izuzetne važnosti za stvaranje održivog i razvijenog tržišta venture kapitala u našoj zemlji, kao i za ranu fazu finansiranja startapa koja je trenutno jedan od najvećih problema. Pored ovih mera, startapi smatraju i da bi povećanje trenutnih poreskih olakšica za ulaganje u startape kreiralo dodatni podsticaj za kompanije i individualce da ulažu u startape, dok bi bespovratne novčane nadoknade po zaposlenom omogućile određeni stepen likvidnosti uz najmanji stepen efekta od navedenih mera.

U svemu ovome, može se i naći prilika za Srbiju, jer zbog nižih troškova života, domaćim startapima je potrebno manje novca. Pored toga, naš ekosistem ima jaku bootstrap kulturu, tj. naši preduzetnici su navikli da rade sa niskim troškovima koje pokrivaju iz ličnih sredstava. Ovo sve mogu biti naše jake strane koje mogu privući i strani kapital u zemlji, ako se napravi odgovarajuće okruženje.

Kada je reč o frilenserima, njih 70 odsto navelo je odlaganje testa samostalnosti i produženje perioda amnestije kao jedan od podsticaja koji bi im značio.

Treba imati na umu da, kao što se može pretpostaviti, važnost ovog podsticaja, na osnovu našeg istraživanja, opada u odnosu na broj klijenata koji su preduzetnici imali u prethodnih šest meseci. Tako potreba za uvođenjem ovog podsticaja postoji kod svakog ispitanog frilensera koji je u prethodnih pola godine radio sa jednim klijentom, dok je važan za 58 odsto onih koji su imali dva ili više klijenata u istom periodu.

Dodatno, kada se pogledaju potrebe frilensera koji imaju registrovano pravno lice, važnost ovog predloga se izjednačava sa potrebom za smanjenje poreza i doprinosa.

Upitnici

Do sada je na naše upitnike odgovorilo više od 300 pojedinaca. Prikupljanje podataka se vrši i dalje, a rezultate ćemo redovno ažurirati.

Ako još niste popunili upitnik za svoju podgrupu, molimo vas da izdvojite pet minuta svog vremena. Što budemo imali veći uzorak, moći ćemo kvalitetnije da tumačimo podatke i osvrnemo se na pojedinačne faktore. Ovo ćemo, zajedno sa drugim organizacijama iz IT sektora, koristiti kao osnovu za predlaganje posebnih sektorskih mera za umanjenje negativnih efekata krize.

ako vodite IT kompaniju koja je deo međunardne mreže ili se bavi kreiranjem proizvoda i usluga sa stabilnim poslovanjem

ako imate sopstveni digitalni proizvod i još uvek tragate za poslovnim modelom i profitabilnošću

ako ste samozaposleni digitalni radnik i sarađujete sa više klijenata na projektnom nivou

ako ste kompanija iz tradicionalnog sektora, želimo da saznamo kako se sada kreću vaši digitalni projekti

O autorkama

Jelena Ljuboja

Jelena se bavi strateškim savetovanjem sa fokusom na tehnološki i finansijski sektor u okviru PwC SEE tima. Svoju ekspertizu je stekla radeći na temama poput digitalne transformacije, unapređenja IT organizacija, IT procesa i samog upravljanja IT sektorom. U prethodnih godinu dana, zajedno sa kolegama učestvuje u velikom broju projekata na polju digitalizacije, proceni adekvatnosti sistema u skladu sa biznis potrebama, kao i evaluaciji stanja digitalnih kompetenci i veština.

Tanja Kuzman

Tanja se bavi razvojem startapa i korporativnim inovacijama u okviru PwC Srbija i deo je globalnog PwC tima koji se bavi ovim temama. Svoju ekspertizu u ovoj oblasti izgradila je kroz ulogu investicionog direktora u VC (eng. venture capital) fondu u Velikoj Britaniji gde je imala priliku da odlučuje o investicijama u startape. Više od godinu dana uključena je u mnogobrojne projekte za unapređenje startap ekosistema koje Inicijativa „Digitalna Srbija” pokreće i sprovodi.

Tijana Stefanović

Tijana radi na projektima u oblasti startap ekosistema i infrastrukture u Inicijativi „Digitalna Srbija“. Radi sa kompanijama, organizacijama i institucijama na koordinaciji aktivnosti za unapređenje startap ekosistema. Bavi se istraživanjem i praćenjem tema vezanim za digitalizaciju, digitalnu transformaciju i ulogom različitih elemenata privrednog okruženja na razvoj digitalne ekonomije. Uključena je u veliki broj istraživanja koje je sprovela Inicijativa u prethodnih nekoliko godina iz različitih oblasti.

Zoja Kukić

Zoja je programska direktorka za startap ekosistem u Inicijativi „Digitalna Srbija“ i suosnivačica „Startita”. Radi sa preduzetnicima, investitorima, korporacijama i startap organizacijama kako bi unapredili okruženje za rast domaćih startapa. Uključena je u domaći startap ekosistem još od samog početka i inicirala je kreiranje ovog izveštaja, kako bi svi akteri imali jednake informacije, a zatim i zajednički radili na rešavanju glavnih izazova i korišćenju prilika.